Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti žena diljem svijeta – uključujući Bosnu i Hercegovinu. Unatoč ovoj statistici, srčani udar u javnoj svijesti i dalje se doživljava kao “muška bolest”, što ima ozbiljne posljedice: žene kasne u prepoznavanju simptoma, kasne u traženju pomoći, a medicinski sustav im pruža manje dijagnostičkih pretraga i sporije liječenje nego muškarcima.

Posljedice tog kasnjenja su mjerljive. Prema podacima Europskog kardiološkog društva (ESC), žene s akutnim koronarnim sindromom (ACS) imaju dulje vrijeme od pojave simptoma do dolaska u bolnicu i rjeđe dobivaju hitnu dijagnostičku obradu poput EKG-a i mjerenja troponina – posebno mlađe žene ispod 55 godina.

Razumijevanje specifičnosti srčanog udara kod žena nije samo medicinska edukacija – to je informacija koja može spasiti život.

Zašto su žene drugačije – biološke razlike u koronarnoj bolesti

Srčani udar nastaje kada se opskrba srčanog mišića krvlju prekine ili značajno smanji, najčešće zbog rupture aterosklerotskog plaka i posljedičnog nastanka ugruška u koronarnoj arteriji. Ovaj mehanizam, koji je klasično opisan u medicinskoj literaturi, češći je kod muškaraca – ali žene imaju nekoliko specifičnih patoloških mehanizama koji su dugo bili zanemareni u kliničkim istraživanjima.

Erozija plaka umjesto rupture – dok muškarci češće doživljavaju srčani udar zbog rupture nestabilnog aterosklerotskog plaka, žene češće razvijaju trombozu na temelju erozije (površinskog oštećenja) plaka. Ova razlika može objasniti zašto dio žena s infarktom miokarda nema tipičan “zatvoren” krvni žile koji se vidi na koronarografiji.

Mikrovaskularno srčano oboljenje – žene su dvostruko sklonije mikroangiopatiji koronarnih arterija, stanju u kojemu su oštećene male koronarne arterije koje nisu vidljive standardnom koronarografijom. Ovo stanje, poznato i kao INOCA (ishemija s neobstruktivnim koronarnim arterijama), može uzrokovati infarkt miokarda bez vidljive opstrukcije u velikim koronarnim arterijama.

Spontana disekcija koronarne arterije (SCAD) – rijetko, ali specifično stanje u žena pri kojemu dolazi do spontanog cijepanja stijenke koronarne arterije bez aterosklerotske podloge. Češće se javlja kod mlađih žena i žena u peripartalnom periodu.

Takotsubo kardiomiopatija – prolazna disfunkcija lijeve klijetke koja podsjeća na infarkt, a najčešće nastaje nakon emocionalnog ili fizičkog stresa. Daleko je češća u postmenopauzalnih žena i može uzrokovati teške akutne simptome.

Menopauza i kardiovaskularni rizik

Estrogen ima zaštitni učinak na kardiovaskularni sustav – potiče vazodilataciju, smanjuje upalne procese u stijenkama krvnih žila i povoljno utječe na profil lipida. Gubitak estrogena u menopauzi uklanja ovu zaštitu i dovodi do ubrzanog razvoja ateroskleroze.

Prema smjernicama ESC-a i American Heart Association, menopauzalna tranzicija povezana je s promjenama u raspodjeli tjelesne masti, endotelnom disfunkcijom, vaskularnom upalom i povećanom inzulinskom rezistencijom – sve to faktori koji povećavaju kardiovaskularni rizik. Žene koje uđu u ranu menopauzu (prije 45. godine) imaju posebno povišen rizik.

Ovo je razlog zašto se kardiološka procjena žena ne smije odlagati s obrazloženjem “još sam premlada za srčane bolesti”. Upravo mlađe žene češće su nepravedno zanemarene u kardiološkoj dijagnostici.

Specifični rizični faktori kod žena

Osim klasičnih kardiovaskularnih rizičnih faktora (hipertenzija, dijabetes, pušenje, dislipidemija, pretilost, porodična historija), žene imaju nekoliko specifičnih rizičnih faktora koji se ne smiju zanemariti:

Gestacijska hipertenzija i preeklampsija – žene koje su imale povišen krvni pritisak u trudnoći ili preeklampsiju imaju dvostruko do četverostruko veći rizik od razvoja hipertenzije i srčanog udara u kasnijem životu. Ova povezanost dugo je bila nedovoljno prepoznata u kliničkoj praksi.

Gestacijski dijabetes – povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj dobi.

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) – povezan je s inzulinskom rezistencijom, dislipidemijom i povišenim kardiovaskularnim rizikom.

Autoimune bolesti – lupus, reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti, koje su daleko češće kod žena, neovisni su rizični faktori za aterosklerotsku bolest srca.

Depresija i anksioznost – prevalencija depresije dvostruko je veća kod žena nego kod muškaraca, a depresija je prepoznata kao neovisni rizični faktor za kardiovaskularne bolesti i lošije ishode nakon infarkta miokarda.

Simptomi srčanog udara kod žena – šta je drugačije

Prema velikom sistematskom pregledu i meta-analizi objavljenom u Journal of the American Heart Association, koji je uključio 27 studija s više od 900.000 pacijenata, žene s akutnim koronarnim sindromom statistički značajno češće od muškaraca prijavljuju:

• Bol između lopatica – gotovo dvostruko češće nego muškarci
• Mučninu i povraćanje – 64 posto češće nego muškarci
• Bol u čeljusti – karakteristično za žene, a rijetko kod muškaraca
• Neobičan umor – intenzivan, neuobičajen umor koji se razlikuje od svakodnevnog zamora
• Kratki dah – i bez pratećeg bola u grudima
• Vrtoglavicu i presinkopalne senzacije
• Palpitacije
• Bol u leđima

Važno je razumjeti da bol u grudima nije odsutna kod žena s infarktom miokarda – prema podacima ESC-a, više od 80 posto žena s ACS-om ipak prijavljuje bol ili pritisak u grudima. Međutim, žene češće od muškaraca imaju i prateće “atipične” simptome koji zamagljuju kliničku sliku, što dovodi do pogrešne interpretacije.

Simptomi koji se lako previde

Posebno zabrinjava skupina žena koje doživljavaju infarkt bez ikakve boli u grudima. U toj skupini žene su zastupljenije nego muškarci, a njihovi jedini simptomi mogu biti:

• Intenzivan umor koji se pojavio “niotkuda” u danima ili tjednima pred infarkt
• Osjećaj “čudnog pritiska” u gornjem dijelu trbuha (epigastriju) koji se može zamijeniti s probavnim tegobama
• Nesanica i noćno znojenje
• Osjećaj anksioznosti ili “predskazanja” bez jasnog uzroka

Zašto žene kasne s dijagnozom – sistemski problem

Kasnjenje u dijagnozi srčanog udara kod žena nije isključivo problem pacijentica – ono je donekle i sistemski problem. Istraživanja dosljedono pokazuju da žene:

• Dulje čekaju od pojave simptoma do poziva Hitne pomoći
• Rjeđe dobivaju EKG unutar 10 minuta od dolaska u bolnicu
• Rjeđe su upućene na invazivnu dijagnostiku (koronarografiju)
• Kasne u dobivanju reperfuzijske terapije (otvaranja začepljene arterije)

Dio razloga leži u tome što i same žene – i ponekad zdravstveni radnici – simptome pripisuju stresu, anksioznosti, menopauzi ili probavnim tegobama. Stigma “previše mlada za srčani udar” posebno pogađa žene ispod 55 godina, kod kojih se kardiovaskularna bolest češće previdi.

Prevencija srčanog udara kod žena – šta možete učiniti

Prevencija kardiovaskularnih bolesti kod žena temelji se na istim načelima kao i kod muškaraca – kontrola rizičnih faktora, zdrav životni stil i redovita medicinska procjena. Međutim, postoje specifičnosti:

Redovita kardiološka procjena od 35. godine – posebno za žene s rizičnim faktorima, porodičnom historijom srčane bolesti, preeklampsijom u anamnezi ili u perimenopauzi.

Kontrola krvnog pritiska – hipertenzija je najvažniji modifikabilni rizični faktor kod žena. Redovito mjerenje krvnog pritiska i liječenje vrijednosti iznad 140/90 mmHg ključni su za prevenciju.

EKG i ekspertni ultrazvuk srca  – jedine neinvazivne pretrage koje daju objektivnu sliku stanja srca. EKG otkriva poremećaje ritma i znakove ishemije, dok ultrazvuk srca procjenjuje strukturu, funkciju i zalistke. Zajedno, ove pretrage su zlatni standard preventivnog kardiološkog pregleda.

Procjena lipidnog profila – LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceridi trebaju biti redovito praćeni, posebno nakon menopauze kada se lipidni profil nepovoljno mijenja.

Prestanak pušenja – pušenje kod žena nosi relativno veći kardiovaskularni rizik nego kod muškaraca i jedan je od najvažnijih modifikabilnih rizičnih faktora.

Kada hitno potražiti pomoć

Bez obzira na spol, sljedeći simptomi zahtijevaju hitni poziv Hitne pomoći (124):

• Jak bol, pritisak ili stezanje u grudima koji traje dulje od 15 minuta
• Bol koji se širi u ruku, vrat, čeljust ili leđa
• Intenzivan kratki dah koji se naglo pojavio
• Nagla vrtoglavica ili gubitak svijesti
• Hladni znoj, mučnina i slabost uz bilo koji od navedenih simptoma

Ne čekajte. Svaka minuta odgode pri srčanom udaru znači gubitak srčanog tkiva koje se ne regenerira. Izraz “time is muscle” (vrijeme je mišić) nije fraza – to je medicinska činjenica.

Kardiološka procjena žena u Poliklinici Puls

Subspecijalista kardiolog dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, koja ordinira u Poliklinici Puls u Sarajevo Toweru, provodi kompletnu kardiološku obradu koja uključuje EKG u 12 odvoda i ekspertni ultrazvuk srca – jedinu neinvazivnu metodu koja prikazuje strukturu i funkciju srca.

Pregled je dostupan bez uputa ljekara porodične medicine, a pisani nalaz s detaljnim zaključkom dobijate isti dan. Ne odlažite kardiološku procjenu – posebno ako ste žena s rizičnim faktorima ili u perimenopauzi.

Srčani udar nije “muška bolest” – on je vodeći uzrok smrtnosti i kod žena, s jednom ključnom razlikom: žene ga češće prepoznaju kasno ili ga uopće ne prepoznaju. Razumijevanje specifičnih simptoma, rizičnih faktora i bioloških mehanizama koji su karakteristični za žene preduvjet je pravovremene dijagnoze i liječenja.

Ako ste žena starija od 35 godina – ili mlađa s rizičnim faktorima – redovita kardiološka procjena nije pretjerana opreznost. To je odgovoran pristup vlastitom zdravlju.

Tekst je pripremljen u skladu sa smjernicama Europskog kardiološkog društva za akutne koronarne sindrome (ESC 2023, Byrne RA et al, Eur Heart J 2023) i recentnom znanstvenom literaturom o spolnim razlikama u kardiovaskularnoj bolesti (van Oosterhout REM et al, JAHA 2020). Namijenjen je isključivo edukaciji pacijenata. Ne zamjenjuje individualni medicinski savjet subspecijaliste kardiologa.