Kardiovaskularne bolesti imaju jednu podmuklu osobinu – mnoge od njih godinama ne daju simptome, a razvijaju se tiho i postepeno. Ateroskleroza koronarnih arterija, hipertrofija lijeve klijetke, dijastolička disfunkcija, fibrilacija atrija – sve ovo može biti prisutno u pacijenta koji se osjeća potpuno zdravim, sve dok ne dođe do akutnog kardiovaskularnog događaja.
Upravo u tome leži smisao preventivnog kardiološkog pregleda. Nije namijenjen isključivo bolesnim – namijenjen je svima koji žele znati stanje svog srca dok još ima vremena za djelovanje. Rana dijagnoza i korekcija rizičnih faktora daleko je učinkovitija od liječenja već razvijene bolesti.
Šta je preventivni kardiološki pregled
Preventivni kardiološki pregled sveobuhvatna je kardiološka procjena u osobe bez akutnih tegoba, s ciljem otkrivanja subkliničkih (tiho prisutnih) promjena na srcu i procjene individualnog kardiovaskularnog rizika.
Za razliku od hitnog kardiološkog pregleda koji se radi zbog akutnih simptoma, preventivni pregled je planiran, miran i detaljan. Subspecijalist kardiolog ima dovoljno vremena za temeljitu anamnezu, fizikalni pregled, interpretaciju EKG-a i ultrazvuka srca, te razgovor o rezultatima i preporukama.
Standardni preventivni kardiološki pregled u Poliklinici Puls uključuje:
- Detaljnu anamnezu – osobna i porodična historija bolesti, rizični faktori, lijekovi
- Mjerenje krvnog pritiska na obje ruke
- Fizikalni pregled srca i pluća auskultacijom
- EKG u 12 odvoda – elektična aktivnost srca, ritam, provođenje
- Ekspertni ultrazvuk srca – jedina neinvazivna metoda koja prikazuje strukturu, funkciju i zalistke srca u realnom vremenu
- Procjenu kardiovaskularnog rizika prema SCORE2 modelu
- Pisani nalaz s preporukama isti dan
Ko treba preventivni kardiološki pregled
Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti (ESC 2021), procjena kardiovaskularnog rizika preporučena je svim odraslim osobama – posebno onima s prisutnim rizičnim faktorima. ESC smjernice uvode SCORE2 model koji procjenjuje 10-godišnji rizik od kardiovaskularnih događaja uzimajući u obzir dob, spol, pušački status, krvni pritisak i kolesterol.
U praksi, preventivni kardiološki pregled osobito je preporučen sljedećim skupinama:
Osobe starije od 40 godina bez simptoma – rizik od kardiovaskularnih bolesti eksponencijalno raste s godinama. Između 40. i 50. godine idealan je trenutak za prvu kompletnu kardiološku procjenu koja postaje referentna točka za praćenje.
Pušači i bivši pušači – pušenje je jedan od najsnažnijih kardiovaskularnih rizičnih faktora. Čak i bivši pušači nose povećani rezidualni rizik godinama nakon prestanka.
Osobe s povišenim krvnim pritiskom – hipertenzija je tiha bolest koja oštećuje srce i krvne žile bez simptoma. Procjena oštećenja ciljnih organa – uključujući hipertrofiju lijeve klijetke na ultrazvuku – dio je redovite obrade hipertenzivnog pacijenta.
Dijabetičari – dijabetes ubrzava razvoj ateroskleroze i povećava rizik od srčanih bolesti, srčane insuficijencije i aritmija. Kardiološka procjena sastavni je dio kompleksne skrbi o dijabetičarima.
Osobe s porodičnom historijom ranog srčanog udara – ako su roditelji ili braća i sestre imali infarkt miokarda ili iznenadnu srčanu smrt prije 55. godine (muškarci) ili 65. godine (žene), rizik je značajno povišen i zahtijeva raniju i češću kardiološku procjenu.
Osobe s povišenim kolesterolom – dugotrajno povišeni LDL kolesterol tiho gradi aterosklerotske plakove u koronarnim arterijama. Kardiolog procjenjuje ukupni kardiovaskularni rizik i donosi odluku o potrebi terapije.
Sportaši rekreativci i profesionalci – intenzivna fizička aktivnost bez prethodne kardiološke procjene nosi rizik, posebno u osobama srednje dobi s neotkrivenim srčanim oboljenjima. Ultrazvuk srca otkriva strukturne anomalije koje mogu biti opasne pri visokim naporima.
Žene u perimenopauzi – gubitak estrogena u menopauzi ubrzava kardiovaskularni rizik, a žene s preeklampsijom ili gestacijskim dijabetesom u anamnezi imaju posebno povišen dugotrajni rizik.
Šta preventivni pregled može otkriti
Upravo je ovo razlog zašto preventivni pregled ima smisla – jer otkriva stanja koja pacijent ne osjeća:
Hipertrofija lijeve klijetke – zadebljanje srčanog mišića kao odgovor na kronično povišen krvni pritisak. Vidljiva na ultrazvuku srca, a ne na EKG-u u ranim stadijima. Ako se ne liječi, progredira u srčanu insuficijenciju.
Dijastolička disfunkcija – poremećaj punjenja lijeve klijetke koji može biti prisutan uz normalnu ejekcionu frakciju. Čest u hipertenzivnih pacijenata i dijabetičara, a prepoznaje se isključivo ekspertnim ultrazvukom srca s Color Dopplerom i tkivnim Dopplerom (TDI).
Asimptomatska fibrilacija atrija – između 20 i 30 posto epizoda fibrilacije atrija odvija se bez ikakvih simptoma. Rutinski EKG može slučajno otkriti ovu aritmiju koja nosi peterostruko povišen rizik od moždanog udara.
Bolesti zalistaka u ranom stadiju – blaga do umjerena regurgitacija ili stenoza zalistaka često je asimptomatska godinama. Otkrivanje u ranoj fazi omogućava redovito praćenje i pravovremeno odlučivanje o intervenciji.
Povišen krvni pritisak neprepoznat u svakodnevnom životu – mnogi pacijenti imaju povišen krvni pritisak koji se otkriva tek mjerenjem u ordinaciji. Bez mjerenja – nema dijagnoze.
Poremećaji ritma – preuranjeni otkucaji i blage aritmije koje pacijent ne primjećuje, a vidljive su na EKG-u.
SCORE2 – kako se procjenjuje kardiovaskularni rizik
Europsko kardiološko društvo u smjernicama za prevenciju iz 2021. godine uvelo je SCORE2 model procjene 10-godišnjeg kardiovaskularnog rizika za naizgled zdrave odrasle osobe. Model uzima u obzir:
- Dob i spol
- Status pušenja
- Sistoličku vrijednost krvnog pritiska
- Razinu non-HDL kolesterola
Na temelju izračunatog rizika, pacijenti se svrstavaju u kategorije niskog, umjerenog, visokog i vrlo visokog rizika, što određuje agresivnost preventivnih mjera i terapijskih ciljeva za LDL kolesterol i krvni pritisak.
Subspecijalist kardiolog integrira SCORE2 procjenu s nalazima EKG-a i ultrazvuka srca kako bi dobio individualiziranu sliku kardiovaskularnog rizika – mnogo precizniju od samog algoritamskog izračuna.
Koliko često treba raditi preventivni kardiološki pregled
Ne postoji jedinstvena preporuka koja vrijedi za sve – učestalost ovisi o individualnom riziku i nalazima prethodnih pregleda. Kao opće smjernice:
Jednom godišnje – osobe s visokim ili vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom (hipertenzija, dijabetes, pušači, pozitivna porodična anamneza, poznata aterosklerotska bolest).
Svake 2 do 3 godine – osobe s umjerenim rizikom bez aktivnih tegoba, s normalnim prethodnim nalazima.
Od 40. godine – osobe bez rizičnih faktora koje nikada nisu imale kardiološku procjenu trebaju je obaviti najmanje jednom između 40. i 50. godine kao polazišnu točku.
Preventivni pregled u Poliklinici Puls – bez čekanja i bez uputa
U Poliklinici Puls u Sarajevo Toweru, preventivni kardiološki pregled provodi subspecijalista kardiolog dr. Jasmina Ćorović-Kuburović. Pregled uključuje EKG u 12 odvoda i ekspertni ultrazvuk srca – jedinu neinvazivnu metodu koja prikazuje srce u cjelini. Pisani nalaz s detaljnom procjenom i preporukama pacijent dobiva isti dan.
Pregled je dostupan bez uputa ljekara porodične medicine. Nije potrebna posebna priprema – dovoljno je donijeti prethodne nalaze ako ih imate i navesti lijekove koje uzimate.
Preventivni kardiološki pregled nije luksuz niti pretjerana opreznost – to je razumna medicinska odluka u svijetu u kojemu kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrtnosti. Otkrivanje tihe hipertrofije srca, asimptomatske aritmije ili blage bolesti zalistaka u pravom trenutku može presudno promijeniti tijek bolesti.
Ne čekajte simptome. Preventivni pregled po definiciji treba biti obavljen prije nego se oni pojave.
Tekst je pripremljen u skladu sa smjernicama Europskog kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti (ESC 2021, Visseren FLJ et al, Eur Heart J 2021) i namijenjen je isključivo edukaciji pacijenata. Ne zamjenjuje individualni medicinski savjet subspecijaliste kardiologa.
