Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini i širom Europe. Prema podacima Europskog kardiološkog društva (ESC), kardiovaskularne bolesti uzrokuju više od 45 posto svih smrtnih slučajeva u europskim zemljama. Ono što zabrinjava jest da mnogi od tih slučajeva nisu bili neizbježni — rane promjene na srcu godinama ne daju jasne simptome, ali ih subspecijalist kardiolog može otkriti na preventivnom pregledu.
Pitanje “kada ići kardiologu” jedno je od najčešćih s kojim se susreću kardiolozi u svakodnevnoj praksi. Odgovor nije uvijek jednostavan, jer simptomi srčanih bolesti mogu biti suptilni, nespecifični ili lako zamijenjeni s tegobama koje potiču iz drugog sistema organa. Ovaj tekst pruža medicinski utemeljene smjernice o tome koji simptomi zahtijevaju kardiološku procjenu — i zašto je pravovremeni pregled ključan.
Zašto je važno ne odlagati kardiološki pregled
Jedan od najvećih problema u kardiologiji jest odlaganje. Pacijenti često čekaju tjednima ili mjesecima s tegobama koje su pripisivali stresu, umoru ili “starenju” — a koje su u stvarnosti bile rani znaci aritmije, ishemijske bolesti srca ili srčane insuficijencije.
Srce je mišić koji radi neprestano, bez pauze. Za razliku od povrede mišića noge, ozljeda srčanog mišića (miokarda) nije nešto što se “presjava kroz nekoliko dana odmora”. Svaki trenutak odgode pri akutnim stanjima poput infarkta miokarda znači gubitak srčanog tkiva koje se ne regenerira.
Subspecijalist kardiolog nije rezerviran samo za teške bolesnike s poznatom srčanom bolešću. Upravo suprotno — idealno je posjetiti kardiologa prije nego se pojave ozbiljni simptomi.
8 znakova da je vrijeme za kardiološki pregled
1. Bol, pritisak ili stezanje u grudima
Bol u grudima kardijalne etiologije klasično se opisuje kao osjećaj pritiska, stezanja ili težine u središnjem dijelu grudnog koša, s mogućim širenjem u lijevu ruku, vrat, čeljust ili leđa. Prema smjernicama ESC-a iz 2024. godine za kroničan koronarni sindrom, ovakva bol — posebno ako se javlja pri naporu ili emocionalnom stresu i nestaje odmorom — zahtijeva hitnu kardiološku procjenu.
Važno je napomenuti da se bol kardijalnog porijekla ne mora uvijek osjetiti u grudima. Kod starijih osoba, dijabetičara i žena, bol može biti atipična — manifestirati se kao bol u epigastriju (gornji dio trbuha), vrtoglavica ili neuobičajen umor. Ovakve “atipične” prezentacije češće se previđaju i kasno dijagnosticiraju.
Kada je hitno: Jak, iznenadni bol u grudima koji traje dulje od 15 minuta, posebno uz znojenje, mučninu ili kratak dah, zahtijeva hitnu medicinsku pomoć — pozovite Hitnu pomoć (124) i nemojte čekati.
2. Palpitacije — lupanje, preskakanje ili ubrzani rad srca
Palpitacije su subjektivni osjećaj da srce kuca “jače nego inače”, preskače otkucaje, ili da ima ubrzani i nepravilni ritam. Uzroci palpitacija su raznovrsni i kreću se od benignih (stres, kofein, anemija) do ozbiljnih (fibrilacija atrija, ventrikularna tahikardija).
Sama po sebi, palpitacija nije dijagnoza — to je simptom koji zahtijeva elektrokardiografsku (EKG) dokumentaciju i kardiološku procjenu. EKG snimljen u trenutku palpitacija može otkriti ili isključiti aritmiju. U slučajevima gdje se palpitacije ne javljaju svakodnevno, kardiolog može preporučiti Holter EKG monitoring koji bilježi srčani ritam kroz 24 ili 48 sati.
Kada ići kardiologu: Svake palpitacije koje su praćene vrtoglavicom, presinkopom (osjećaj da ćete se onesvijestiti) ili gubitkom svijesti zahtijevaju hitnu kardiološku obradu.
3. Kratak dah pri naporu ili u mirovanju
Dispneja (kratak dah) pri uobičajenom fizičkom naporu — penjanje po stepenicama, brza šetnja, nošenje namirnica — može biti jedan od prvih znakova srčane insuficijencije ili ishemijske bolesti srca. Srce koje ne pumpa dovoljno učinkovito uzrokuje nakupljanje tekućine u plućima, što se manifestira upravo kao osjećaj nedostatka zraka.
Posebno zabrinjava ortopneja — kratak dah koji se pogoršava u ležećem položaju i poboljšava sjedanjem — što je karakteristično za dekompenziranu srčanu insuficijenciju.
Kratak dah je, dakako, simptom koji može imati i plućno, hematološko ili metaboličko porijeklo. Kardiološka obrada, uključujući EKG i ultrazvuk srca (ehokardiogram), ključna je za diferencijaciju.
4. Vrtoglavica, presinkopa ili gubitak svijesti
Sinkopa — prolazni gubitak svijesti s potpunim oporavkom — može imati kardijalnu etiologiju u 15 do 20 posto slučajeva. Kardiogena sinkopa nastaje zbog naglog pada srčanog minutnog volumena, najčešće uslijed aritmije (bradikardija, tahikardija) ili strukturalne srčane bolesti.
Za razliku od vasovagalne sinkope (nesvjestica od bola, straha ili dugog stajanja), kardiogena sinkopa karakteristično nastupa naglo, bez prodromalnih simptoma, i može biti praćena ozljedom uslijed pada. Kardiogena sinkopa nosi značajno veći rizik od iznenadne srčane smrti i zahtijeva hitnu kardiološku procjenu.
Svaki gubitak svijesti — bez obzira na naizgled benigan uzrok — zaslužuje kardiološku procjenu, posebno ako se radi o osobi starijoj od 40 godina ili o osobi s poznatim kardiovaskularnim rizičnim faktorima.
5. Oticanje gležnjeva i nogu (edemi)
Bilateralni periferni edemi — oticanje gležnjeva i potkolenica koje se pogoršava prema kraju dana — mogu biti znak srčane insuficijencije. Srce koje ne pumpa dovoljno učinkovito uzrokuje povišen venski pritisak i zadržavanje tekućine u perifernim tkivima.
Naravno, edemi dojih ekstremiteta imaju i druge uzroke — venska insuficijencija, bolesti bubrega, jetrene bolesti, lijekovi (blokatori kalcijevih kanala). Kardiološka procjena u kombinaciji s laboratorijskim nalazima neophodna je za tačnu dijagnozu.
6. Visok krvni pritisak koji nije pod kontrolom
Arterijska hipertenzija je tihi ubojica — u velikoj većini slučajeva ne daje simptome, ali godinama oštećuje srce, krvne žile, bubrege i mozak. Prema smjernicama ESC-a za hipertenziju iz 2024. godine, vrijednosti krvnog pritiska ≥140/90 mmHg zahtijevaju liječničku procjenu, a kod visokorizičnih pacijenata granica je još niža.
Kardiolog procjenjuje ne samo razinu krvnog pritiska, već i oštećenja ciljnih organa — hipertrofiju lijeve klijetke (zadebljanje srčanog mišića), mikroalbuminuriju i promjene na mrežnici. EKG i ultrazvuk srca sastavni su dio procjene hipertenzivnog pacijenta.
7. Porodična historija ranog kardiovaskularnog oboljenja
Osobe čiji su roditelji ili braća i sestre imali srčani udar ili iznenadnu srčanu smrt prije 55. godine (muškarci) ili 65. godine (žene) imaju značajno povećan genetski rizik. Familijarni rizik nije sudbina — ali zahtijeva raniju i češću kardiološku procjenu te agresivniju kontrolu rizičnih faktora.
Posebno se ističe familijarni hiperkolesterolemija — genetski poremećaj metabolizma lipida koji zahvaća otprilike 1 od 300 osoba i koji bez liječenja dramatično povećava rizik od ranog infarkta. Kardiolog može prepoznati ovo stanje i uvesti odgovarajuću terapiju.
8. Dijabetes, pušenje ili višegodišnji visok kolesterol
Ovi klasični kardiovaskularni rizični faktori nisu sami po sebi indikacija za hitni pregled, ali jesu razlog za redovitu kardiološku procjenu. Prema ESC smjernicama za procjenu kardiovaskularnog rizika (SCORE2 model), kombinacija više rizičnih faktora eksponencijalno povećava ukupni rizik.
Pušači, dijabetičari i osobe s dugotrajno povišenim LDL kolesterolom razvijaju aterosklerozu ubrzano i često bez simptoma — sve do akutnog koronarnog događaja. Preventivni kardiološki pregled s EKG-om i ultrazvukom srca može otkriti supkliničke promjene.
Karidolog
Kada kardiolog, a kada hitna pomoć?
Postoji bitna razlika između tegoba koje zahtijevaju zakazani kardiološki pregled i onih koje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Pozovite hitnu pomoć (124) odmah ako imate:
- Jak bol u grudima koji traje dulje od 15 minuta
- Bol u grudima s hladnim znojem, mučninom i bljuvanjem
- Iznenadni gubitak svijesti
- Nagli nastup teškog kratkog daha u mirovanju
- Osjećaj “da vam se srce otima iz prsa” uz vrtoglavicu i slabost
Zakažite kardiološki pregled u roku od nekoliko dana ako imate:
- Povremene palpitacije bez gubitka svijesti
- Kratak dah pri naporu koji je novonastao ili se pogoršava
- Neugodu u grudima pri naporu koja prolazi odmorom
- Oticanje nogu koje se pojavljuje redovno
- Novo otkriven visok krvni pritisak
Preventivni kardiološki pregled — i za osobe bez simptoma
Europsko kardiološko društvo preporučuje redovitu procjenu kardiovaskularnog rizika kod svih odraslih osoba, a posebno kod onih starijih od 40 godina ili s prisutnim rizičnim faktorima. Ovo nije samo preporuka za bolesnike — preventivni pregled namijenjen je upravo osobama koje se osjećaju dobro, s ciljem otkrivanja “tihih” promjena na srcu prije nego postanu klinički manifestne.
U Poliklinici Puls u Sarajevo Toweru, subspecijalist kardiolog dr. Jasmina Ćorović-Kuburović provodi kompletnu kardiološku procjenu koja uključuje EKG u 12 odvoda, ekspertni ultrazvuk srca, detaljan fizikalni pregled i procjenu individualnog kardiovaskularnog rizika. Pregled je dostupan bez uputa ljekara porodične medicine, a pisani nalaz pacijent dobija isti dan.
Srce ne boli sve dok ne mora — i upravo je to problem. Mnoga stanja, od hipertenzije do aritmija i ateroskleroze, razvijaju se tiho i godinama ne daju simptome. Osam znakova opisanih u ovom tekstu nije iscrpna lista, ali pokriva najvažnije situacije u kojima kardiološka procjena može biti odlučujuća za daljnji tok zdravlja.
Ako prepoznajete bilo koji od navedenih znakova kod sebe ili bliskih osoba — ne odlažite. Pravovremeni pregled troši manje vremena nego što mislite, a može spriječiti posljedice koje traju cijeli život.
Tekst je pripremljen u skladu sa smjernicama Europskog kardiološkog društva (ESC) i namijenjen je edukaciji pacijenata. Ne zamjenjuje individualni medicinski savjet. Za osobnu procjenu zdravlja srca, obratite se subspecijalistu kardiologu.
