Anksioznost — simptomi, vrste i kada potražiti stručnu pomoć

Povremena anksioznost sastavni je dio života — normalno je osjećati nervozu prije važnog razgovora, ispita ili medicinske pretrage. Međutim, kada anksioznost postane intenzivna, učestala i teška za kontrolu, te počne ometati svakodnevni život — radi se o anksioznom poremećaju koji zahtijeva stručnu pažnju.

U Poliklinici Puls, primarius dr. Džida Softić i prof. dr. sci. Miralem Musić svakodnevno rade s pacijentima koji se bore s anksioznošću — i dobra vijest je da se anksiozni poremećaji uspješno liječe, uz pravi pristup.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je prirodna reakcija tijela na stres ili percipiranu opasnost. Kada ona postane hronična — kada strah i briga postanu intenzivni, teški za kontrolu i nesrazmjerni stvarnoj situaciji — govorimo o anksioznom poremećaju. Ovo je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, koji može početi u djetinjstvu ili adolescenciji i trajati u odrasloj dobi.

Simptomi anksioznosti

Anksioznost se manifestuje kroz psihičke i fizičke simptome:

• Osjećaj nervoze, napetosti ili uznemirenosti
• Osjećaj predstojeće opasnosti ili katastrofe
• Ubrzano lupanje srca (palpitacije)
• Ubrzano disanje ili kratkoća daha
• Znojenje i tremor (drhtanje)
• Osjećaj slabosti ili umora
• Poteškoće s koncentracijom
• Problemi sa spavanjem
• Probavne smetnje i nelagoda u stomaku
• Teškoće s kontrolom brige
• Izbjegavanje situacija koje izazivaju anksioznost

Važno je napomenuti da fizički simptomi anksioznosti — posebno lupanje srca i kratkoća daha — mogu nalikati srčanim problemima. Ako imate ovakve simptome, preporučujemo i kardiološku procjenu kako bi se isključili kardiovaskularni uzroci.

Vrste anksioznih poremećaja

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)

Karakterizira ga persistentna i prekomjerna briga o različitim aspektima života — poslu, zdravlju, porodici, novcu — čak i kada za to nema stvarnog razloga. Briga je teška za kontrolu i prati je fizička napetost, umor i poteškoće sa spavanjem.

Panični poremećaj

Uključuje ponavljajuće epizode iznenadnog intenzivnog straha — panične napade — koji dostižu vrhunac za nekoliko minuta. Prate ih osjećaj predstojeće katastrofe, kratkoća daha, bol u grudima i ubrzano lupanje srca. Panični napadi mogu biti toliko intenzivni da osoba misli da doživljava srčani udar.

Socijalna fobija

Intenzivan strah od društvenih situacija u kojima bi osoba mogla biti procijenjena, posmatrana ili osramoćena. Vodi ka izbjegavanju društvenih kontakata što može značajno narušiti profesionalni i lični život.

Agorafobija

Strah od mjesta ili situacija iz kojih bi bijeg bio težak ili nemoguć u slučaju paničnog napada. Osobe s agorafobijom često izbjegavaju gužve, javni prijevoz ili otvorene prostore.

Specifične fobije

Intenzivan, nerealan strah od specifičnog objekta ili situacije — visine, injekcija, životinja, letenja i sl. — koji provocira anksioznost ili panični napad.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Posjetite neuropsihijatra ako:

• Osjećate da prekomjerno brinete i da vam to ometa posao, odnose ili svakodnevni život
• Strah, briga ili anksioznost su vam teški za kontrolu
• Primijetili ste da sve više izbjegavate određene situacije
• Imate poteškoće sa spavanjem zbog uznemirujućih misli
• Osjećate fizičke simptome — lupanje srca, kratkoću daha, znojenje — bez jasnog medicinskog uzroka
• Anksioznost je praćena depresijom ili problemima s konzumacijom alkohola

Brige ne prolaze same od sebe — i mogu se pogoršati s vremenom bez odgovarajuće pomoći. Što ranije potražite stručnu procjenu, lakše je liječenje.