Anksioznost — simptomi, vrste i kada potražiti stručnu pomoć

Povremena anksioznost sastavni je dio života — normalno je osjećati nervozu prije važnog razgovora, ispita ili medicinske pretrage. Međutim, kada anksioznost postane intenzivna, učestala i teška za kontrolu, te počne ometati svakodnevni život — radi se o anksioznom poremećaju koji zahtijeva stručnu pažnju.

U Poliklinici Puls, primarius dr. Džida Softić i prof. dr. sci. Miralem Musić svakodnevno rade s pacijentima koji se bore s anksioznošću — i dobra vijest je da se anksiozni poremećaji uspješno liječe, uz pravi pristup. U nastavku teksta nalazi se i kratak test anksioznosti (GAD-7) koji možete uraditi za dva minuta.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je prirodna reakcija tijela na stres ili percipiranu opasnost. Kada ona postane hronična — kada strah i briga postanu intenzivni, teški za kontrolu i nesrazmjerni stvarnoj situaciji — govorimo o anksioznom poremećaju. Ovo je jedan od najčešćih psihijatrijskih poremećaja, koji može početi u djetinjstvu ili adolescenciji i trajati u odrasloj dobi.

Simptomi anksioznosti

Anksioznost se manifestuje kroz psihičke i fizičke simptome:

• Osjećaj nervoze, napetosti ili uznemirenosti
• Osjećaj predstojeće opasnosti ili katastrofe
• Ubrzano lupanje srca (palpitacije)
• Ubrzano disanje ili kratkoća daha
• Znojenje i tremor (drhtanje)
• Osjećaj slabosti ili umora
• Poteškoće s koncentracijom
• Problemi sa spavanjem
• Probavne smetnje i nelagoda u stomaku
• Teškoće s kontrolom brige
• Izbjegavanje situacija koje izazivaju anksioznost

Anksioznost ili problem sa srcem?

Fizički simptomi anksioznosti — posebno lupanje srca, pritisak u grudima i kratkoća daha — mogu biti gotovo isti kao simptomi srčanih problema. Zato mnogi pacijenti prvo dođu kardiologu, uvjereni da imaju problem sa srcem, a drugi godinama pripisuju anksioznosti tegobe koje zapravo potiču od srca.

Prednost Poliklinike Puls je što su kardiologija i mentalno zdravlje na istom mjestu. Ako niste sigurni odakle simptomi dolaze, kardiološki pregled s EKG-om može isključiti srčani uzrok, a ako je srce uredno, istog dana možete dogovoriti i razgovor sa specijalistom psihijatrije.

Važno: jak bol ili pritisak u grudima, naročito ako se širi u ruku, vrat ili vilicu, nikada ne pripisujte anksioznosti bez provjere. U tom slučaju odmah pozovite Hitnu pomoć na 124.

Vrste anksioznih poremećaja

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)

Karakterizira ga persistentna i prekomjerna briga o različitim aspektima života — poslu, zdravlju, porodici, novcu — čak i kada za to nema stvarnog razloga. Briga je teška za kontrolu i prati je fizička napetost, umor i poteškoće sa spavanjem.

Panični poremećaj

Uključuje ponavljajuće epizode iznenadnog intenzivnog straha — panične napade — koji dostižu vrhunac za nekoliko minuta. Prate ih osjećaj predstojeće katastrofe, kratkoća daha, bol u grudima i ubrzano lupanje srca. Panični napadi mogu biti toliko intenzivni da osoba misli da doživljava srčani udar. Više o tome šta se dešava tokom napada i kako pomoći sebi pročitajte u tekstu o napadu panike.

Socijalna fobija

Intenzivan strah od društvenih situacija u kojima bi osoba mogla biti procijenjena, posmatrana ili osramoćena. Vodi ka izbjegavanju društvenih kontakata što može značajno narušiti profesionalni i lični život.

Agorafobija

Strah od mjesta ili situacija iz kojih bi bijeg bio težak ili nemoguć u slučaju paničnog napada. Osobe s agorafobijom često izbjegavaju gužve, javni prijevoz ili otvorene prostore.

Specifične fobije

Intenzivan, nerealan strah od specifičnog objekta ili situacije — visine, injekcija, životinja, letenja i sl. — koji provocira anksioznost ili panični napad.

Kako se liječi anksioznost?

Anksiozni poremećaji spadaju u stanja koja se najuspješnije liječe. Liječenje se prilagođava vrsti i izraženosti tegoba, a najčešće uključuje kombinaciju sljedećeg:

• Psihoterapija i savjetovanje. Kroz razgovor se uči prepoznati misli i obrasce koji održavaju strah, i postepeno ih mijenjati. Kognitivno-bihevioralni pristup ima najviše dokaza o djelotvornosti kod anksioznosti.
• Lijekovi. Kod umjerene i izražene anksioznosti specijalista psihijatrije može propisati terapiju. Lijekove nikada ne treba započinjati, mijenjati ni prekidati bez savjeta ljekara.
• Promjene u svakodnevici. Redovan san, fizička aktivnost i manje kofeina i alkohola ne liječe poremećaj sami, ali značajno pomažu da liječenje djeluje.

U Poliklinici Puls procjenu i savjetovanje vode specijalisti psihijatrije, pa razgovor, dijagnozu i terapiju možete dobiti na jednom mjestu. Detalje i cijene pogledajte na stranici psihološki pregled u Sarajevu.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Javite se stručnjaku ako:

• Osjećate da prekomjerno brinete i da vam to ometa posao, odnose ili svakodnevni život
• Strah, briga ili anksioznost su vam teški za kontrolu
• Primijetili ste da sve više izbjegavate određene situacije
• Imate poteškoće sa spavanjem zbog uznemirujućih misli
• Osjećate fizičke simptome — lupanje srca, kratkoću daha, znojenje — bez jasnog medicinskog uzroka
• Anksioznost je praćena depresijom ili problemima s konzumacijom alkohola
• Na testu iznad imate rezultat 10 ili više

Brige ne prolaze same od sebe — i mogu se pogoršati s vremenom bez odgovarajuće pomoći. Što ranije potražite stručnu procjenu, lakše je liječenje.

Česta pitanja o anksioznosti

Može li anksioznost izazvati lupanje srca?

Da. Lupanje i preskakanje srca, ubrzan puls i pritisak u grudima česti su fizički simptomi anksioznosti. Ipak, prije nego što se pripišu anksioznosti, preporučuje se kardiološki pregled s EKG-om kako bi se isključio srčani uzrok.

Da li anksioznost prolazi sama od sebe?

Kratkotrajna anksioznost vezana za stresnu situaciju obično prođe sama. Anksiozni poremećaj, koji traje sedmicama i ometa svakodnevicu, rijetko prolazi bez pomoći i često se s vremenom pogoršava. Dobra vijest je da se uspješno liječi.

Kome se javiti zbog anksioznosti: psihologu ili psihijatru?

Psiholog se bavi procjenom i savjetovanjem, a psihijatar je ljekar koji uz to postavlja dijagnozu i može propisati terapiju. U Poliklinici Puls procjenu vode specijalisti psihijatrije, pa sve dobijate na jednom mjestu.

Šta znači rezultat na testu GAD-7?

Rezultat 0–4 ukazuje na minimalnu, 5–9 na blagu, 10–14 na umjerenu, a 15–21 na izraženu anksioznost. Rezultat 10 ili više obično znači da je razgovor sa stručnjakom opravdan. Test nije dijagnoza.