Kada temperature pređu 35°C, tijelo se bori da se ohladi — širi krvne sudove, ubrzava rad srca i obilno znoji. Za zdravu osobu to je naporno, ali podnošljivo. Za nekoga sa srčanom bolešću, visokim pritiskom, dijabetesom ili bubrežnim problemom, isti taj napor može brzo prerasti u opasnost. U ovom tekstu objašnjavam kako velike vrućine djeluju na tijelo, kako prepoznati toplotnu iscrpljenost i toplotni udar, te ko mora biti posebno oprezan.

Kako velike vrućine djeluju na tijelo

Da bi se ohladilo, tijelo šalje krv prema koži i znoji se. Oba mehanizma opterećuju srce i krvotok: srce mora pumpati brže i jače, a znojenjem se gubi tekućina i soli (elektroliti). Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, krv se "zgušnjava", pritisak može pasti ili naglo skakati, a srce i bubrezi rade pod dodatnim teretom. Upravo zato vrućine nisu samo pitanje neugode — one su stvarno opterećenje za kardiovaskularni sistem.

Toplotni stres ima tri stepena

1. Toplotni grčevi

Bolni grčevi u mišićima (najčešće nogu, ruku ili trbuha) tokom ili nakon napora po vrućini. Znak su gubitka soli i tekućine. Obično se povuku uz odmor u hladu, hidrataciju i blago istezanje.

2. Toplotna iscrpljenost

Ozbiljniji stepen koji se razvija postupno. Tipični znakovi:

• Obilno znojenje, blijeda i ljepljiva koža
• Slabost, vrtoglavica, ponekad nesvjestica
• Glavobolja i mučnina
• Ubrzan, slab puls
• Grčevi u mišićima

Toplotna iscrpljenost se najčešće riješi ako osobu odmah prebacite u hlad, date joj da pije vodu (ili napitak s elektrolitima) i hladite tijelo. Ali ako se ne popravi za 30–60 minuta ili se pogoršava — tretirajte je kao hitno stanje.

3. Toplotni udar (najopasniji)

Stanje u kojem tijelo više ne uspijeva regulisati temperaturu. Ovo je medicinska hitnoća. Znakovi:

• Tjelesna temperatura preko 40°C
• Vrela koža koja može biti suha (prestanak znojenja) ili i dalje znojna
• Smetenost, dezorijentacija, nejasan govor
• Gubitak svijesti ili konvulzije
• Ubrzano disanje i puls

Kod sumnje na toplotni udar pozovite 124 odmah, prebacite osobu u hlad, skinite suvišnu odjeću i hladite je (mlaka voda, led umotan u tkaninu na vrat, pazuhe i prepone). Osobi bez svijesti ne dajte ništa na usta.

Koga vrućine najviše ugrožavaju

Neki ljudi su znatno osjetljiviji na toplotni stres. Najveći oprez potreban je kod:

• Srčanih bolesnika — srce po vrućini radi pod dodatnim opterećenjem; kod oslabljenog srca raste rizik od dekompenzacije i poremećaja ritma.
• Osoba s visokim pritiskom — širenje krvnih sudova i dehidracija mogu izazvati i naglo skakanje i naglo padanje pritiska.
• Dijabetičara — dehidracija utiče na šećer u krvi, a oštećeni nervi mogu otežati osjećaj pregrijavanja.
• Osoba s bubrežnom bolešću — gubitak tekućine dodatno opterećuje bubrege.
• Starijih osoba i male djece — kod njih je termoregulacija slabija, a osjećaj žeđi kod starijih je smanjen.
• Trudnica.

Kako se zaštititi tokom toplotnog vala

• Pijte vodu redovno i prije nego ožednite; ograničite alkohol i jaku kafu.
• Izbjegavajte fizički napor i boravak vani u najtoplijem dijelu dana (otprilike 11–17h).
• Boravite u hladu i prozračnim, rashlađenim prostorijama; lagana, svijetla odjeća.
• Tuširajte se mlakom vodom i rashlađujte vrat i zglobove.
• Provjeravajte starije članove porodice i komšije — oni najčešće ne osjete da su u opasnosti.
• Ako uzimate terapiju za srce ili pritisak, razgovarajte s ljekarom kako vrućine mogu uticati na vas.

Kada potražiti ljekara

Javite se na pregled ako po vrućini osjećate uporno lupanje srca, otežano disanje, oticanje nogu, izraženu slabost ili vam pritisak "bježi" iz uobičajenih vrijednosti. Ako ste srčani ili hronični bolesnik, ljeto je dobar trenutak za internistički pregled s EKG-om i procjenu da li vaša terapija odgovara sezoni. Kod znakova toplotnog udara — ne čekajte, pozovite 124.

Često postavljana pitanja

Koji su simptomi toplotnog udara?

Visoka tjelesna temperatura (preko 40°C), vrela koža, smetenost ili dezorijentacija, ubrzano disanje i puls, a moguć je gubitak svijesti. To je hitno stanje — pozovite 124.

Kako pomoći kod toplotne iscrpljenosti?

Prebacite osobu u hlad, dajte joj da pije vodu ili napitak s elektrolitima, rashladite tijelo i pustite je da odmara. Ako se ne popravi za 30–60 minuta ili se pogoršava, tretirajte to kao hitno stanje.

Zašto su vrućine opasne za srčane bolesnike?

Da bi se ohladilo, srce radi brže i jače, a znojenjem se gubi tekućina. Kod oslabljenog srca to povećava rizik od poremećaja ritma i pogoršanja stanja.

Koliko vode treba piti po vrućini?

Pijte redovno tokom dana, i prije osjećaja žeđi. Osobe sa srčanom ili bubrežnom bolešću koje imaju ograničenje unosa tekućine trebaju se o količini posavjetovati sa svojim ljekarom.

Zaključak

Velike vrućine nisu samo neugoda — za srce, krvne sudove i hronične bolesnike one su stvarno opterećenje. Prepoznavanje razlike između toplotne iscrpljenosti (kojom se može upravljati) i toplotnog udara (hitno stanje) može spasiti život. Pijte dovoljno, izbjegavajte podnevnu žegu, pazite na starije i ne mijenjajte terapiju na svoju ruku.

Za procjenu kako vrućine utiču na vaše srce i pritisak, zakažite pregled u Poliklinici Puls — online ili na 062 122 100. Sarajevo Tower, bez uputa ljekara, nalaz isti dan.

— Dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, subspecijalista interne medicine i kardiologije, Poliklinika Puls Sarajevo

Tekst je namijenjen edukaciji i ne zamjenjuje individualni medicinski savjet. Kod hitnih stanja pozovite 124.