Visok krvni pritisak — vrijednosti, simptomi i kako ga sniziti?

Visok krvni pritisak zovemo „tihim ubicom" s razlogom. Godinama može ne davati nikakve simptome, a za to vrijeme tiho opterećuje srce, krvne sudove, bubrege i mozak. Kada se konačno javi — nerijetko je to već srčani udar, moždani udar ili oštećenje bubrega. Dobra vijest je da je pritisak jedan od faktora rizika koji najlakše možemo mjeriti i držati pod kontrolom. Samo treba znati kako.

Šta znače brojevi na aparatu?

Krvni pritisak se izražava s dvije vrijednosti, na primjer 130/85. Prva, veća, je sistolni pritisak — pritisak dok srce izbacuje krv. Druga, manja, je dijastolni — pritisak dok se srce odmara između otkucaja. Obje su važne, a za procjenu se uzima ona koja je u višoj kategoriji.

Zašto je opasan baš zato što je tih

Većina ljudi očekuje da će visok pritisak „osjetiti". Istina je da ga velika većina ne osjeti nikako. Upravo zato je opasan: dok vi funkcionišete normalno, povišen pritisak polako zadeblja i ošteti stijenke krvnih sudova, tjera srce da radi jače nego što treba i s vremenom oštećuje bubrege i sitne krvne sudove u očima i mozgu.

Kada se simptomi i jave — jaka glavobolja, zamagljen vid, lupanje srca, nesvjestica — to je često znak da je pritisak već jako visok. Zato se na pritisak ne treba oslanjati „po osjećaju", nego ga mjeriti.

Šta podiže pritisak?

Kod većine ljudi ne postoji jedan jasan uzrok, nego splet faktora: nasljeđe, prekomjerna tjelesna težina, previše soli u ishrani, malo kretanja, hronični stres, alkohol i pušenje. Neki od njih se ne mogu promijeniti, ali — i to je ključno — većina se može.

Kako se pritisak ispravno mjeri

Pogrešno mjerenje daje pogrešnu sliku, pa evo kako da mjerenje bude tačno:

• Mirujte 5 minuta prije mjerenja; ne mjerite odmah nakon kafe, cigarete ili napora.
• Sjedite s naslonjenim leđima, stopala na podu, ruka oslonjena u visini srca.
• Ne pričajte tokom mjerenja.
• Izmjerite dva-tri puta u razmaku od par minuta i zabilježite vrijednosti.
• Mjerite kod kuće, ujutro i naveče, nekoliko dana — to je pouzdanije od jednog mjerenja u ordinaciji.

Kako sniziti pritisak

Kod povišenih vrijednosti prvi lijek nisu tablete, nego promjena navika — i one zaista djeluju:

• Manje soli. Sol je jedan od najvećih krivaca; smanjenje unosa vidljivo spušta pritisak.
• Kretanje. Najmanje 30 minuta brzog hoda dnevno.
• Tjelesna težina. Već nekoliko izgubljenih kilograma pomaže.
• Manje alkohola, prestanak pušenja.
• San. Hronično nedovoljno spavanje podiže pritisak i kardiovaskularni rizik — o čemu je bilo riječi i u našem razgovoru za Nova TV.

Kada promjena navika nije dovoljna, ljekar uvodi terapiju. Važno: propisane lijekove za pritisak nikada ne prekidajte i ne mijenjajte sami, čak ni kada se vrijednosti normalizuju — jer su normalne upravo zahvaljujući terapiji.

Vrućine i pritisak

Ljeti pritisak zna biti nestabilan: vrućina širi krvne sudove i može ga spustiti, a dehidracija i gubitak soli znojenjem mogu ga poremetiti u oba smjera. Zato srčani i hipertenzivni bolesnici ljeti trebaju dodatan oprez — više o tome u tekstu Velike vrućine i zdravlje.

Često postavljana pitanja

Koliko je normalan krvni pritisak?

Optimalnim se smatra pritisak ispod 120/80 mmHg. Vrijednosti od 120–129/80–84 su normalne, a 130–139/85–89 „visoko normalne" — signal za oprez i promjenu navika.

Koji pritisak se smatra visokim?

O hipertenziji govorimo kada je pritisak 140/90 mmHg ili viši, potvrđeno ponovljenim mjerenjima. Vrijednosti od 180/110 i više zahtijevaju brzo javljanje ljekaru.

Ima li visok pritisak simptome?

Najčešće nema — zato se i zove tihi ubica. Zbog toga je redovno mjerenje jedini pouzdan način da ga na vrijeme otkrijete.

Zakažite pregled

Ako su vam vrijednosti povišene, u porodici ima hipertenzije ili jednostavno želite biti sigurni, kontrola pritiska dio je kardiološkog i sistematskog pregleda u Poliklinici Puls. Zakazivanje: online ili na 062 122 100.

— Dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, subspecijalist kardiolog i specijalist interne medicine, Poliklinika Puls

Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled. O dijagnozi i terapiji hipertenzije odlučuje ljekar na osnovu ponovljenih mjerenja i vašeg cjelokupnog stanja.