Tahikardija je ubrzan rad srca, odnosno puls veći od 100 otkucaja u minuti u mirovanju. Ponekad je potpuno bezazlena, recimo nakon penjanja uz stepenice, jake kafe ili uzbuđenja. Ponekad je, međutim, znak poremećaja srčanog ritma ili druge bolesti koju treba otkriti i liječiti. U ovom tekstu objašnjavamo koje vrste tahikardije postoje, šta ih najčešće izaziva, kako se otkrivaju i kada je ubrzan puls razlog za hitnu pomoć.

Šta je tahikardija?

Kod odrasle osobe srce u mirovanju obično kuca 60 do 100 puta u minuti. Kada je puls u mirovanju veći od 100, govorimo o tahikardiji. Važno je razlikovati dvije situacije:

• Srce kuca brzo, ali pravilno, jer tijelo to traži. To se dešava pri naporu, groznici, stresu ili dehidraciji. Ovo se zove sinusna tahikardija i obično prestaje kada nestane uzrok.
• Srce ubrzava zbog poremećaja električnog sistema srca. Tada ritam često počinje i prestaje naglo, može biti nepravilan i javlja se i kada nema očiglednog razloga. To su aritmije koje treba pregledati kod kardiologa.

Ako niste sigurni koliki vam je puls, pogledajte kako da ga izmjerite korak po korak. Najbolje je mjeriti u mirovanju, nakon pet minuta sjedenja.

Vrste tahikardije

Kako izgleda SVT u stvarnosti, opisali smo u tekstu o slučaju supraventrikularne tahikardije iz naše ordinacije. Više o nepravilnom ritmu pročitajte u članku o fibrilaciji atrija.

Najčešći uzroci ubrzanog rada srca

Uzroci izvan srca, kod kojih je srce zdravo, ali reaguje na nešto drugo:

• Fizički napor, stres, strah i jake emocije
• Kofein, energetska pića, nikotin i alkohol
• Groznica, infekcija i dehidracija
• Anemija (malokrvnost)
• Pojačan rad štitne žlijezde (hipertireoza)
• Neki lijekovi, npr. pojedini lijekovi za astmu i kapi ili tablete protiv začepljenog nosa
• Anksioznost i napadi panike

Uzroci u srcu:

• Dodatni električni putevi u srcu, koji su čest uzrok SVT-a i kod mladih, inače zdravih osoba
• Fibrilacija i undulacija atrija, češće kod starijih i osoba s visokim pritiskom
• Ožiljak nakon srčanog udara, slabost srčanog mišića i bolesti zalistaka

Simptomi tahikardije

• Lupanje srca, osjećaj da srce "juri" ili preskače
• Vrtoglavica ili osjećaj da ćete pasti u nesvijest
• Kratak dah
• Pritisak ili nelagoda u grudima
• Umor i slabost, posebno nakon epizode
• Kod nekih osoba nema simptoma, pa se tahikardija otkrije slučajno, na mjerenju pritiska ili EKG-u

Tahikardija ili anksioznost?

Ovo je jedno od pitanja koje kardiolozi najčešće čuju. Anksioznost i napadi panike izazivaju upravo ono što ljudi opisuju kod tahikardije: lupanje srca, kratak dah, drhtanje i strah. Ali važi i obrnuto: epizoda SVT-a često izazove strah, pa se pogrešno protumači kao napad panike, ponekad godinama.

Nekoliko razlika može pomoći, ali ne zamjenjuje pregled:

• Aritmija često počinje i prestaje naglo, kao prekidač. Kod anksioznosti se puls obično ubrzava i smiruje postepeno.
• Puls preko 150 u mirovanju rijetko je samo posljedica anksioznosti.
• Ako se lupanje javlja i u snu ili bez ikakvog stresa, vjerovatnije je riječ o ritmu.

Prednost Poliklinike Puls je što su kardiologija i mentalno zdravlje na istom mjestu. Prvo se kardiološkim pregledom, EKG-om i po potrebi Holterom isključi poremećaj ritma, a ako je srce uredno, istog dana možete razgovarati i sa specijalistom psihijatrije. Više o tome pročitajte u tekstu o anksioznosti.

Kako se otkriva uzrok tahikardije?

Cilj je "uhvatiti" ritam u trenutku kada se javlja. Zato se pretrage biraju prema tome koliko su epizode česte:

• EKG je prvi korak. Ako se snimi tokom epizode, često odmah pokaže o kojoj se tahikardiji radi.
• Holter EKG snima srce 24 ili 48 sati dok obavljate svakodnevne aktivnosti. Koristan je kada se epizode javljaju svakodnevno ili više puta sedmično.
• Ultrazvuk srca pokazuje da li postoji bolest srčanog mišića ili zalistaka koja stoji iza aritmije.
• Krvne pretrage, npr. krvna slika, hormoni štitnjače i elektroliti, otkrivaju uzroke izvan srca.

Kako se liječi tahikardija?

Liječenje zavisi od vrste tahikardije i od toga da li postoji bolest srca:

• Sinusna tahikardija se liječi otklanjanjem uzroka: snižavanjem temperature, liječenjem anemije ili štitnjače, smanjenjem kofeina, rješavanjem stresa.
• SVT se često može prekinuti posebnim manevrima koje pokaže ljekar, a za dugoročno rješenje koriste se lijekovi ili kateterska ablacija, zahvat kojim se trajno uklanja dodatni električni put.
• Fibrilacija atrija zahtijeva kontrolu ritma ili brzine srca i, kod većine pacijenata, lijekove za sprečavanje ugrušaka i moždanog udara.
• Ventrikularne tahikardije liječe se u specijalizovanim centrima, ponekad uz ugradnju uređaja koji štiti od iznenadne srčane smrti.

Lijekove za ritam nikada ne započinjite, ne mijenjajte i ne prekidajte bez dogovora s ljekarom.

Šta uraditi kada srce naglo ubrza?

1. Prekinite aktivnost, sjednite ili legnite. Ne vozite.
2. Dišite mirno i polako.
3. Izmjerite puls i zabilježite vrijeme početka.
4. Ako se jave simptomi iz crvenog okvira iznad, odmah zovite 124.
5. Ako epizoda prođe, zakažite kardiološki pregled i ponesite zapisane podatke.

Kada zakazati pregled kod kardiologa?

Pregled je opravdan ako:

• vam je puls u mirovanju stalno iznad 100
• imate epizode ubrzanog rada srca koje naglo počinju i prestaju
• osjećate nepravilan rad srca
• ubrzan puls prate vrtoglavica, kratak dah ili umor
• imate poznatu bolest srca, visok pritisak ili bolest štitnjače
• je neko u porodici iznenada umro mlad zbog srca

Česta pitanja o tahikardiji

Koji puls je previsok?

Kod odrasle osobe puls u mirovanju veći od 100 otkucaja u minuti smatra se tahikardijom. Tokom napora puls normalno raste i znatno iznad toga. Važno je mjeriti u mirovanju, nakon nekoliko minuta sjedenja.

Je li tahikardija opasna?

Zavisi od vrste. Sinusna tahikardija zbog napora, stresa ili groznice najčešće nije opasna. Neke aritmije, poput fibrilacije atrija ili ventrikularne tahikardije, mogu biti ozbiljne i zahtijevaju pregled i liječenje.

Može li stres izazvati tahikardiju?

Da. Stres i anksioznost ubrzavaju rad srca, ali obično postepeno. Ako se srce ubrzava naglo, bez povoda ili i tokom sna, potrebno je isključiti poremećaj ritma EKG-om ili Holterom.

Kakva je razlika između tahikardije i palpitacija?

Palpitacije su osjećaj lupanja ili preskakanja srca koji opisuje pacijent. Tahikardija je izmjeren puls veći od 100 u mirovanju. Palpitacije mogu postojati bez tahikardije, a tahikardija bez osjećaja palpitacija.

Može li štitna žlijezda ubrzati rad srca?

Da. Pojačan rad štitne žlijezde (hipertireoza) čest je uzrok ubrzanog pulsa, pa se kod tahikardije obično provjeravaju i hormoni štitnjače.

Koja pretraga je najbolja za tahikardiju?

Prva je EKG. Ako se epizode javljaju povremeno, koristi se Holter EKG od 24 ili 48 sati, a ultrazvukom srca provjerava se da li postoji bolest srca koja stoji iza aritmije.

Tekst je namijenjen informisanju pacijenata i ne zamjenjuje pregled ljekara. Odluku o pretragama i liječenju donosi ljekar na osnovu vašeg cjelokupnog zdravstvenog stanja.