Ubrzan rad srca preko 140 otkucaja u minuti: Kako prepoznati supraventrikularnu tahikardiju i kada na pregled
Supraventrikularna tahikardija (SVT) je nagli poremećaj srčanog ritma koji nastaje u pretkomorama ili AV čvoru, uzrokujući ubrzan rad srca preko 150 otkucaja u minuti. Napad nastaje iznenada, često u stanju mirovanja kod potpuno zdravih i mladih osoba, te zahtijeva hitan EKG pregled.
Slučaj iz prakse: 32-godišnja pacijentkinja s naglim ubrzanjem srca
Prije nekoliko mjeseci u moju ordinaciju je ušla mlada pacijentkinja, 32 godine, bez ozbiljne ranije kardiološke istorije. Bila je preplašena i iscrpljena. Već na vratima mi je rekla da osjeća kao da će joj srce iskočiti iz grudi i da gubi kontrolu nad vlastitim tijelom — osjećaj koji nikada ranije nije iskusila.
Ispričala mi je da su tegobe počele iznenada, u potpunom miru, bez ikakvog fizičkog napora. Opisala je naglo nastalo ubrzanje srca, osjećaj preskakanja srca i palpitacija, pritisak u grudima, slabost i izraženu uznemirenost.
Kad sam je pogledala, bila je blijeda i preznojena, izrazito anksiozna, sa osjećajem nedostatka zraka. Već sama klinička slika mi je ukazala na ozbiljan ritmološki događaj.
EKG nalaz pri prijemu
Snimak elektrokardiograma (EKG) je odmah potvrdio moju sumnju:
- Izrazito ubrzan, regularan ritam
- Frekvenca preko 140 otkucaja u minuti
- Uske QRS komplekse
EKG slika je odgovarala kliničkoj slici supraventrikularne tahikardije (SVT, odnosno PSVT) — dijagnoze koja zahtijeva brzu i preciznu reakciju.
Šta je supraventrikularna tahikardija (SVT)?
Supraventrikularna tahikardija je poremećaj srčanog ritma kod kojeg srce iznenada počinje raditi veoma brzo zbog abnormalnog električnog impulsa. Impuls potiče ili iz pretkomora, ili iz atrioventrikularnog (AV) čvora — strukture koja kontroliše prelazak signala iz pretkomora u komore.
Za razliku od fizioloških ubrzanja srca koja prate napor ili emocije, kod SVT-a srce počinje brzo raditi naglo i bez očiglednog razloga, najčešće u miru ili tokom uobičajenih aktivnosti.
Kako se SVT manifestuje?
U mojoj praksi pacijenti SVT najčešće opisuju kao naglu, dramatičnu epizodu. Govore mi o lupanju srca „iz čista mira", podrhtavanju u grudima, vrtoglavici i opštoj slabosti. Vrlo često čujem i o izraženom strahu — kod nekih pacijenata čak i strahu od smrti, jer je iskustvo potpuno nepoznato i intenzivno.
Zanimljivo je da se simptomi SVT-a često preklapaju sa simptomima anksioznosti i napada panike — što ponekad otežava razlikovanje između srčanog i psihološkog uzroka. Upravo zato je EKG nalaz ključan: vizualno potvrđuje ili isključuje aritmiju.
Iako u velikom broju slučajeva SVT nije životno ugrožavajuća, sama epizoda može biti izuzetno dramatična i zastrašujuća — posebno kod mladih osoba koje nikada ranije nisu imale srčane tegobe i nemaju s čim da uporede taj osjećaj.
Kako razlikovati SVT od napada panike (anksioznosti)?
U svakodnevnoj praksi često susrećem pacijente koji su sigurni da imaju napad panike, dok klinička slika ukazuje na aritmiju — i obrnuto. Iako se simptomi mogu preklapati, postoji nekoliko ključnih razlika koje pomažu u brzom razlikovanju.
| Karakteristika | SVT | Napad panike |
|---|---|---|
| Početak simptoma | Trenutan, u sekundi (iz čistog mira) | Postepen, raste tokom nekoliko minuta |
| Završetak epizode | Naglo prekidanje (odjednom) | Postepeno smirivanje i slabljenje |
| Srčani ritam (EKG) | Strogo pravilan, često preko 150 bpm | Sinusna tahikardija, najčešće do 130 bpm |
| Provokacioni faktor | Najčešće bez okidača, u mirovanju | Stresna situacija, anticipatorni strah |
| Definitivna dijagnoza | EKG snimak tokom epizode | Klinička procjena, isključenje organskog uzroka |
Važno je naglasiti: jedini pouzdan način da se napravi razlika jeste EKG snimljen tokom samog napada. Upravo zato pacijentima sa učestalim epizodama često preporučujem holter monitoring od 24 ili 48 sati.
Hitna intervencija: kako smo vratili srce u sinusni ritam
Nakon što sam procijenila vitalne parametre i postavila EKG monitoring, odmah sam započela standardni antiaritmijski protokol uz kontinuirano praćenje hemodinamske stabilnosti. Cilj terapijskog pristupa bio je prekinuti re-entry mehanizam koji uzrokuje SVT i omogućiti povratak srca u sinusni ritam.
Tim je istovremeno pripremio vensku liniju i kontinuirano pratio krvni pritisak i saturaciju, dok sam ja vodila farmakološku konverziju ritma.
Tokom narednih minuta počela sam primjećivati postepeno usporavanje frekvence, a zatim i ono što svaki kardiolog želi vidjeti u ovakvom trenutku — povratak urednog sinusnog ritma.
Kontrolni EKG koji sam snimila nakon intervencije pokazao je stabilan sinusni ritam, značajno poboljšanje subjektivnih tegoba i potpunu hemodinamsku stabilizaciju pacijentkinje.
Kada hitno na kardiološki pregled?
U svakodnevnoj praksi često susrećem mlade ljude koji simptome poput naglog lupanja srca, preskakanja, stezanja u grudima, vrtoglavice ili osjećaja da će se onesvijestiti pripisuju stresu, anksioznosti ili običnom umoru. To je razumljivo — savremeni način života zaista uzrokuje sve gore navedeno. Međutim, iz iskustva znam da se iza istih simptoma nekada krije stvarna aritmija koja zahtijeva brzu dijagnostiku i adekvatno liječenje.
Jedna od najvećih zabluda s kojima se srećem u ordinaciji jeste uvjerenje da su srčani problemi rezervisani samo za starije osobe. Aritmije, posebno SVT, sve češće viđam kod osoba mlađih od 40 godina. Slično važi i za fibrilaciju atrija — drugu vrstu aritmije koja sve češće pogađa mlađu populaciju.
Faktori rizika za SVT kod mladih osoba
U mojoj praksi aritmije se najčešće javljaju kod mladih žena, sportista, osoba pod hroničnim stresom, nakon perioda neprospavanosti, kod prekomjernog unosa kofeina ili energetskih pića, te kod osoba sa hormonalnim disbalansima — ali ne smijem zaboraviti ni slučajeve kada se aritmija pojavi potpuno bez jasnog okidača.
Kada hitno potražiti pomoć
Moj savjet pacijentima je jednostavan: ako osjetite nagli početak ubrzanog rada srca koji ne prestaje nakon nekoliko minuta odmora, posebno ako je praćen bolovima u grudima, vrtoglavicom, gubitkom svijesti ili otežanim disanjem — pozovite Hitnu pomoć (124) ili odmah potražite najbliži kardiološki pregled. Vrijeme je ključno.
Najčešća pitanja o supraventrikularnoj tahikardiji
Može li SVT preći u nešto opasnije?
U velikoj većini slučajeva SVT nije životno ugrožavajuća i ne prelazi u opasnije aritmije. Međutim, u praksi sam vidjela da dugotrajne ili učestale epizode mogu oslabiti srčani mišić, pa zahtijevaju ozbiljnu kardiološku obradu. Kod nekih pacijenata SVT može biti znak postojanja dodatnog provodnog puta u srcu (WPW sindrom), što zahtijeva specifično liječenje.
Da li mladi i zdravi ljudi mogu imati SVT?
Da. SVT često viđam upravo kod mlađih osoba, čak i bez prethodne kardiološke istorije. Faktori rizika koje najčešće prepoznajem u ordinaciji su stres, neprospavane noći, prekomjerni unos kofeina ili energetskih pića, te hormonalne promjene. U mnogim slučajevima napad se desi bez jasnog okidača.
Treba li uputnica za kardiološki pregled u Sarajevu?
U Poliklinici Puls Sarajevo kardiološki pregled, EKG i ultrazvuk srca mogu se zakazati bez uputnice ljekara primarne zdravstvene zaštite. Direktno se zakazuje na 062 122 100 ili putem online sistema.
Koliko traje napad SVT-a?
Napad SVT-a može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko sati. Kratke epizode često spontano prestaju, dok produžene epizode zahtijevaju medicinsku intervenciju za vraćanje srca u normalan ritam. Moja preporuka je da bilo koji napad duži od 15-30 minuta tretirate kao razlog za hitnu kardiološku procjenu.
Šta uraditi tokom napada ubrzanog rada srca?
Ako osjećate nagli napad ubrzanog rada srca, prvo se smirite i sjednite ili lezite. Možete pokušati tzv. Valsalva manevar — duboko udahnuti i naprezati se kao pri stolici 10-15 sekundi. Ovaj manevar može pomoći u prekidanju nekih SVT epizoda. Ako napad ne prestaje nakon 15-20 minuta ili se pogoršava, pozovite Hitnu pomoć na 124.
Zaključak: brza reakcija spašava srce
Slučaj 32-godišnje pacijentkinje koju sam tog dana primila u ordinaciju je još jedna potvrda koliko su brza reakcija, pravovremeni EKG, iskustvo u prepoznavanju aritmija i adekvatna terapija ključni u savremenoj kardiologiji.
Iz vlastite prakse znam: nekada je dovoljno samo nekoliko minuta — i ispravna procjena — da se srce iz haosa vrati u ritam života. Upravo zato pacijentima uvijek savjetujem da ne ignorišu simptome palpitacija i ubrzanog rada srca i ne pripisuju ih automatski stresu ili umoru, posebno ako su mladi.
Povezani članci
Zakažite kardiološki pregled u Sarajevu
Imate simptome ubrzanog rada srca, palpitacija ili nepravilnog ritma?
Dr. Jasmina Ćorović-Kuburović — subspecijalista interne medicine i kardiologije sa dugogodišnjim kliničkim iskustvom u dijagnostici i liječenju kompleksnih aritmija, uključujući supraventrikularnu tahikardiju i fibrilaciju atrija. Subspecijalizaciju je stekla na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje u Beogradu. Autorica je naučnih radova indeksiranih na ResearchGate-u i redovna gošća stručnih emisija na N1, BHRT, FACE TV i TVSA.
U Poliklinici Puls svaki pregled obavlja lično — sa pisanim nalazom i stručnim mišljenjem isti dan.
✓ Bez uputa ljekara · Direktno zakazivanje
📋 Nalaz isti dan · Pisano mišljenje subspecijaliste
📍 Sarajevo Tower · Džavida Haverića 6A
🕐 PON–PET 08:00–18:00 · Subota po pozivu
📅 Zakažite online · 📞 062 122 100
