Danas, 29. septembra, obilježava se Svjetski dan srca, globalna inicijativa koju je pokrenula Svjetska srčana federacija kako bi podsjetila na najvažniji, a često zanemaren organ. Ideja dana je jednostavna: srce nas nosi kroz cijeli život, pa zaslužuje da svjesno brinemo o njemu, i to prije nego što se jave problemi.

Zašto je ovaj dan važan

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one svake godine odnesu oko 17,9 miliona života, više od bilo koje druge grupe bolesti. Iza tih brojki stoje stvarni ljudi: roditelji, partneri, kolege, često u najproduktivnijim godinama.

Ali evo i ohrabrujućeg dijela, onog zbog kojeg ovaj dan uopšte postoji: veliki dio prijevremenih bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti. Većina faktora rizika je u našim rukama. Srce, kao što volim reći pacijentima, ne traži brigu povremeno, nego kontinuitet.

Faktori rizika koje možemo mijenjati

Neke stvari ne biramo, poput godina i naslijeđa. Ali najveći dio rizika za srce dolazi iz navika i stanja koja se mogu kontrolisati:

• Visok krvni pritisak
• Povišen holesterol
• Pušenje
• Dijabetes i povišen šećer
• Prekomjerna tjelesna težina
• Fizička neaktivnost
• Hronični stres i nedovoljan san

Šta možete učiniti za svoje srce

Prevencija nije komplikovana, ali traži dosljednost. Ono što zaista pravi razliku:

• Krećite se najmanje 30 minuta dnevno, dovoljna je i brza šetnja
• Jedite uravnoteženo, više povrća, ribe i cjelovitih žitarica, manje soli i prerađene hrane
• Ne pušite, prestanak se isplati u svakoj dobi
• Kontrolišite pritisak, holesterol i šećer, jer tihi faktori se otkrivaju samo mjerenjem
• Spavajte dovoljno i pazite na stres
• Idite na preventivne preglede, i kad se osjećate zdravo

Ako želite provjeriti gdje su vaše vrijednosti, pomoći će vam tekstovi Visok krvni pritisak i sistematski pregledi.

Često postavljana pitanja

Koji su glavni faktori rizika za bolesti srca?

Najvažniji su visok krvni pritisak, povišen holesterol, pušenje, dijabetes, prekomjerna težina, fizička neaktivnost, stres i nedovoljan san. Većina se može kontrolisati.

Kako mogu spriječiti bolesti srca?

Redovnim kretanjem, zdravom ishranom, prestankom pušenja, kontrolom pritiska, holesterola i šećera, dovoljno sna i redovnim preventivnim pregledima.

Dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, subspecijalist kardiolog i specijalist interne medicine, Poliklinika Puls.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled.