Ehokardiografija je ultrazvučni pregled srca. Ultrazvučni talasi prikazuju srce u pokretu, u realnom vremenu: koliko su debeli srčani zidovi, kako se otvaraju i zatvaraju zalisci, koliko snažno srce pumpa i kako krv teče kroz srčane šupljine. Pregled je bezbolan, ne koristi zračenje i može se ponavljati koliko god je potrebno.

Mnogi pacijenti nakon pregleda dobiju nalaz pun skraćenica i brojeva, poput EF 58%, IVS 11 mm ili blaga MR, i ne znaju šta znače. U ovom tekstu objašnjavamo šta ehokardiografija pokazuje, kako izgleda pregled i kako pročitati najvažnije dijelove nalaza.

Ehokardiografija, ehokardiogram, ultrazvuk srca: ima li razlike?

Nema suštinske razlike. Ehokardiografija je naziv metode, ehokardiogram je sam snimak ili nalaz, a ultrazvuk srca ili UZV srca je svakodnevni naziv za isti pregled. Kada ljekar kaže "uradite eho srca", misli upravo na ovo.

Vrste ehokardiografije

  • Transtorakalna ehokardiografija (TTE) je standardni pregled: sonda se prislanja na grudni koš. To je pregled koji se najčešće radi i na koji se misli kada se kaže "ultrazvuk srca".
  • Color Doppler je dio standardnog pregleda. U bojama prikazuje smjer i brzinu protoka krvi i ključan je za procjenu propuštanja i suženja zalistaka.
  • Ekspertna ehokardiografija sa GLS analizom (speckle tracking) mjeri koliko se srčani mišić skraćuje pri svakom otkucaju. Može otkriti rano slabljenje srca prije nego što se promijeni ejekcijska frakcija.
  • Transezofagealna ehokardiografija (TEE) se radi sondom kroz jednjak, kada je potrebna detaljnija slika zalistaka ili pretkomora.
  • Stres ehokardiografija prati rad srca tokom opterećenja ili uz lijek koji ga simulira, najčešće kod sumnje na suženje koronarnih arterija.

U Poliklinici Puls radimo transtorakalnu ehokardiografiju sa Color Dopplerom i ekspertnu ehokardiografiju sa GLS i AFI analizom. Ako vam je potrebna neka od ostalih vrsta, kardiolog će vam objasniti gdje i zašto.

Šta ehokardiografija otkriva?

  • Slabost srčanog mišića i srčanu slabost
  • Zadebljanje srčanog mišića, najčešće zbog dugogodišnjeg visokog pritiska
  • Suženje (stenozu) i propuštanje (insuficijenciju, regurgitaciju) zalistaka
  • Proširenje srčanih šupljina i aorte
  • Područja srčanog mišića koja se slabije kreću, npr. nakon srčanog udara
  • Tečnost oko srca (perikardni izljev)
  • Urođene srčane mane i povišen pritisak u plućnoj arteriji
Šta ehokardiografija ne pokazuje Standardni ultrazvuk srca ne prikazuje direktno koronarne arterije, krvne sudove koji hrane srce. Uredan nalaz zato ne isključuje suženje tih krvnih sudova. Ehokardiografija ne bilježi ni srčani ritam kroz duže vrijeme. Za poremećaje ritma koriste se EKG i Holter, a o razlici možete pročitati u tekstu EKG ili ultrazvuk srca.

Kako izgleda pregled?

Pregled traje 20 do 30 minuta. Oslobodite gornji dio tijela i legnete, najčešće na lijevi bok. Na grudni koš se nanosi gel, a ljekar sondom snima srce iz nekoliko položaja. Posebna priprema nije potrebna: možete normalno jesti, piti i uzeti svoju terapiju. U Poliklinici Puls ultrazvuk srca lično snima i tumači subspecijalista kardiologije, sliku možete pratiti na monitoru, a pisani nalaz dobijate isti dan.

Kako pročitati nalaz ehokardiografije

Nalaz obično ima dva dijela: mjerenja (brojevi i skraćenice) i zaključak (opis riječima). Za pacijenta je najvažniji zaključak. Brojevi su tu da ljekar može pratiti promjene od pregleda do pregleda.

Najčešće skraćenice i orijentacione vrijednosti

SkraćenicaŠta značiOrijentaciono uredno kod odraslih
EF (LVEF)Ejekcijska frakcija: koliki dio krvi lijeva komora izbaci pri svakom otkucajuoko 52–54% i više
GLSGlobalna longitudinalna deformacija: koliko se srčani mišić skraćujeoko −18% i negativnije (npr. −20%)
IVS, IVSdDebljina pregrade između komorado oko 9 mm (žene), 10 mm (muškarci)
LVPW, PWdDebljina zadnjeg zida lijeve komoredo oko 9 mm (žene), 10 mm (muškarci)
LVEDD, LVIDdUnutrašnji promjer lijeve komore u opuštanjuzavisi od spola i veličine tijela
LA, LAVIVeličina lijeve pretkomore (LAVI je volumen preračunat na površinu tijela)LAVI do oko 34 ml/m²
TAPSEPokretljivost desne komoreoko 17 mm i više
PASP, SPAPProcijenjeni sistolni pritisak u plućnoj arterijido oko 35 mmHg
E/A, E/e'Pokazatelji kako se srce opušta i puni (dijastolna funkcija)zavise od godina; tumači ih ljekar
MR, AR, TR, PRPropuštanje mitralnog, aortnog, trikuspidnog ili pulmonalnog zaliska (regurgitacija)trivijalno ili blago je često uredan nalaz
AS, MSSuženje aortnog ili mitralnog zaliska (stenoza)stepen određuje ljekar

Vrijednosti su orijentacione, prema međunarodnim preporukama za odrasle (ASE/EACVI). Granice se razlikuju prema spolu, veličini tijela i godinama, pa se svaki nalaz tumači u kontekstu cijele slike. Tabela ne služi za samostalno postavljanje dijagnoze.

Ejekcijska frakcija (EF): najvažniji broj

Ejekcijska frakcija pokazuje snagu srčane pumpe. Zdravo srce pri svakom otkucaju izbaci nešto više od polovine krvi iz lijeve komore. Kardiolozi vrijednosti najčešće grubo dijele ovako:

  • 50% i više: očuvana funkcija pumpe
  • 41–49%: blago smanjena funkcija
  • 40% i manje: smanjena funkcija, koja zahtijeva liječenje i praćenje

EF može biti uredan i kod nekih bolesti srca. Zato se kod rizičnih pacijenata radi i GLS analiza, koja slabljenje mišića može pokazati ranije.

Nalazi koji zvuče strašno, a često nisu

Bez panike pri čitanju nalaza Nekoliko izraza pacijente redovno uplaši, iako su vrlo česti i najčešće bezazleni:
  • "Trivijalna" ili "blaga" mitralna ili trikuspidna regurgitacija. Malo propuštanje zalistaka viđa se kod velikog broja zdravih ljudi i najčešće ne traži liječenje.
  • "Dijastolna disfunkcija I stepena" ili "poremećaj relaksacije". Srce se s godinama sporije opušta, pa je ovo čest nalaz nakon 50. godine, posebno uz visok pritisak. Važno je kontrolisati pritisak, ali sam nalaz nije srčana slabost.
  • "Minimalan perikardni izljev". Vrlo mala količina tečnosti oko srca je često bez značaja.

Ovo su opšta zapažanja. Šta je važno u vašem nalazu, uvijek vam treba objasniti ljekar koji ga je pisao.

Nalazi o kojima treba razgovarati s kardiologom

  • Smanjena ejekcijska frakcija ili GLS izvan referentnih vrijednosti
  • Zadebljanje srčanog mišića (hipertrofija lijeve komore)
  • Umjereno ili teško propuštanje ili suženje zalistaka
  • Proširena lijeva pretkomora ili aorta
  • Područja mišića koja se slabije kreću (poremećaj kinetike zidova)
  • Povišen pritisak u plućnoj arteriji

Nalaz je uredan, a tegobe ostaju

To se dešava često i ne znači da su tegobe izmišljene. Ehokardiografija pokazuje građu i funkciju srca, ali ne i povremene poremećaje ritma. Ako osjećate lupanje ili preskakanje srca, sljedeći korak je obično Holter EKG. Više o ubrzanom radu srca pročitajte u tekstu o tahikardiji, a o lupanju srca u tekstu o palpitacijama. Kod bola u grudima pri naporu kardiolog može predložiti test opterećenja ili prikaz koronarnih arterija.

Koliko često ponavljati ehokardiografiju?

Ne postoji jedno pravilo za sve. Kod urednog nalaza i bez tegoba ponavljanje često nije potrebno, ili tek nakon nekoliko godina. Kod blažih promjena na zaliscima ili uz visok pritisak kontrole se obično rade na jednu do tri godine, a kod izraženijih promjena češće. Tačan razmak određuje kardiolog prema vašem nalazu.

Ehokardiografija u Poliklinici Puls

Pregled lično snima i tumači dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, subspecijalista kardiologije s edukacijom iz ehokardiografije na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje. Nalaz i objašnjenje dobijate isti dan.

  • Ultrazvuk srca s Color Dopplerom 100 KM
  • Ekspertni ultrazvuk s GLS i AFI 150 KM
  • Bez uputnice
  • Moguće preko ZZO KS, uz uputnicu
Zakaži online Ultrazvuk srca u Sarajevu: cijene i priprema

Česta pitanja o ehokardiografiji

Da li je ehokardiografija isto što i ultrazvuk srca?

Da. Ehokardiografija je stručni naziv za ultrazvučni pregled srca, a ehokardiogram je snimak ili nalaz tog pregleda.

Koja ejekcijska frakcija je normalna?

Ejekcijska frakcija od oko 52 do 54 posto i više smatra se urednom kod odraslih. Vrijednosti od 41 do 49 posto označavaju blago smanjenu, a 40 posto i manje smanjenu funkciju srčane pumpe.

Je li blaga mitralna regurgitacija opasna?

Najčešće nije. Trivijalno ili blago propuštanje mitralnog zaliska viđa se kod velikog broja zdravih ljudi i obično ne zahtijeva liječenje, nego eventualno povremenu kontrolu prema preporuci kardiologa.

Može li ehokardiografija otkriti začepljene krvne sudove srca?

Standardna ehokardiografija ne prikazuje direktno koronarne arterije. Može pokazati posljedice njihovog suženja, npr. dio srčanog mišića koji se slabije kreće, ali za procjenu samih krvnih sudova koriste se test opterećenja, CT koronarografija ili koronarografija.

Šta je GLS na nalazu ultrazvuka srca?

GLS (globalna longitudinalna deformacija) mjeri koliko se srčani mišić skraćuje pri svakom otkucaju. Vrijednosti oko minus 18 posto i negativnije smatraju se urednim. GLS može otkriti rano slabljenje srca prije nego što se promijeni ejekcijska frakcija.

Treba li se pripremati za ehokardiografiju?

Posebna priprema nije potrebna. Možete normalno jesti, piti i uzeti svoju terapiju. Ponesite ranije nalaze kako bi ljekar mogao uporediti rezultate.

Tekst je namijenjen informisanju pacijenata i ne zamjenjuje tumačenje nalaza od strane ljekara.

Leave A Comment

Your email address will not be published *